Opis

VITAMIN C

Vitamin C je vitamin koji naše tijelo nije u stanju proizvesti samo te ga moramo unositi kroz prehranu ili suplemente. Vitamin C ima mnogo važnih uloga u našem organizmu i povezan je s impresivnim zdravstvenim prednostima. Topiv je u vodi i nalazi se u većini voća i povrća, uključujući narandže, jagode, kivi, ljute paprike, brokule, kelj, špinat…

Iako se obično savjetuje da svoj unos vitamina C dobijate iz hrane, mnogi se okreću dodacima prehrani kako bi zadovoljili dnevne potrebe za vitaminom C.

Vitamin C je snažan antioksidans koji može ojačati prirodnu odbranu vašeg tijela.

Antioksidanti su molekuli koji jačaju imunološki sistem. To čine štiteći stanice od štetnih molekula nazvanih slobodni radikali.

Kad se slobodni radikali akumuliraju, oni mogu promovirati stanje poznato kao oksidativni stres, koje je povezano sa mnogim hroničnim bolestima.

Studije pokazuju da konzumiranje više vitamina C može povećati razinu antioksidanata u krvi i do 30%. To pomaže prirodnoj odbrani tijela da se bori s upalom.

• Vitamin C može povećati vašu razinu antioksidanata u krvi. Ovo može pomoći smanjenju rizika od hroničnih bolesti poput srčanih bolesti.

Jača imunitet

Jedan od glavnih razloga zašto ljudi uzimaju vitamin C kroz dodatke prehrani je jer žele ojačati imunitet. Upravo, vitamin C je uključen u mnoge funkcije imunološkog sistema.

• Vitamin C pomaže u poticanju proizvodnje bijelih krvnih zrnaca poznatih kao limfociti i fagociti, koji pomažu u zaštiti tijela od infekcije.

• Vitamin C pomaže tim bijelim krvnim ćelijama da funkcionišu efikasnije, štiteći ih od oštećenja potencijalno štetnih molekula, poput slobodnih radikala.

• Vitamin C važan je dio odbrambenog sistema kože. Aktivno se prenosi na kožu, gdje može djelovati kao antioksidans i pomoći u jačanju kožnih barijera.

Studije su također pokazale da uzimanje vitamina C može skratiti vrijeme zarastanja rana.

Dalje, nizak nivo vitamina C povezan je s mnogim lošim zdravstvenim stanjima.

Na primjer, ljudi koji imaju upalu pluća imaju tendenciju da imaju niže razine vitamina C, a dokazano je da suplementiranjem vitaminom C skraćuju vrijeme oporavka.

Vitamin C može pojačati imunitet pomažući da bijela krvna zrnca funkcionišu efikasnije, jačajući odbrambeni sistem vaše kože i pomažući da rane brže zarastaju.

 Može pomoći u regulisanju visokog pritiska.

 Mnogi pate od visokog pritiska uzrokovanog raznim stanjima i bolestima, između ostalog zbog prekomjerne tjelesne težine. Visok krvni pritisak dovodi vas u opasnost od srčanih bolesti, vodećeg uzroka smrti na globalnoj razini.

Studija na životinjama otkrila je da je uzimanje dodatka vitamina C pomoglo opuštanju krvnih žila koje vode krv iz srca, što je pomoglo smanjenju nivoa krvnog pritiska.

Dalje, analizom 29 ispitivanja na ljudima utvrđeno je da uzimanje dodatka vitamina C smanjuje sistolni krvni pritisak (gornja vrijednost) za 3,8 mmHg, a dijastolički krvni pritisak (niža vrijednost) za zdrave odrasle osobe u proseku za 1,5 mmHg.

U odraslih s visokim krvnim pritiskom dodaci vitamina C snižavali su sistolni krvni pritisak za 4,9 mmHg, a dijastolički krvni pritisak za 1,7 mmHg, u prosjeku.

Može smanjiti rizik od srčanih bolesti

Srčana bolest vodeći je uzrok smrti u cijelom svijetu.

Mnogi faktori povećavaju rizik od srčanih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, visoku razinu triglicerida ili LDL (lošeg) kolesterola i nisku razinu HDL (dobrog) kolesterola.

Vitamin C može pomoći u smanjenju ovih faktora rizika, što može umanjiti rizik od srčanih bolesti.

Na primjer, analiza 9 studija s kombiniranim 293,172 sudionika otkrila je da su nakon 10 godina ljudi koji su uzimali najmanje 700 mg vitamina C imali 25% niži rizik od srčanih bolesti od onih koji nisu uzimali dodatak vitamina C.

Još jedna analiza od 13 studija proučila je učinke uzimanja najmanje 500 mg vitamina C dnevno na faktore rizika za srčane bolesti, poput nivoa holesterola u krvi i triglicerida.

Analizom je utvrđeno da je uzimanje dodatka vitamina C značajno smanjilo LDL (loš) holesterol za otprilike 7,9 mg / dL, a trigliceride u krvi za 20,1 mg / dL.

Ukratko, čini se da uzimanje ili konzumiranje najmanje 500 mg vitamina C dnevno može umanjiti rizik od srčanih bolesti.

Može smanjiti nivo mokraćne kiseline u krvi i pomoći u spriječavanju napada gihta

Giht je vrsta artritisa koji pogađa otprilike 4% odraslih.

Nevjerovatno je bolno i uključuje upalu zglobova, posebno velikih nožnih prstiju. Osobe s gihtom doživljavaju oticanje i nagle, jake napade boli.

Simptomi gihta pojavljuju se kada je previše mokraćne kiseline u krvi. Mokraćna kiselina je otpadni proizvod koji proizvodi tijelo. Na visokim nivoima može se kristalizirati i taložiti u zglobovima.

Zanimljivo je da je nekoliko istraživanja pokazalo da vitamin C može pomoći smanjenju mokraćne kiseline u krvi i, kao rezultat, štiti od napada gihta.

Na primjer, studija koja je obuhvatila 1.387 muškaraca otkrila je da oni koji konzumiraju najviše vitamina C imaju značajno nižu razinu mokraćne kiseline u krvi od onih koji su uzimali najmanje.

Druga studija pratila je 46,994 zdravih muškaraca starijih od 20 godina kako bi se utvrdilo da li je unos vitamina C povezan sa razvijanjem gihta. Ustanovljeno je da su ljudi koji su uzimali dodatak vitaminu C imali 44% niži rizik od gihta.

Uz to, analiza 13 studija otkrila je da uzimanje dodatka vitamina C tokom 30 dana značajno smanjuje mokraćnu kiselinu u krvi, u usporedbi s placebom.

 Pomaže u spriječavanju nedostatka željeza

Željezo je važan nutrijent koji u tijelu ima razne funkcije. Neophodno je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i transport kiseonika po tijelu.

Dodaci vitamina C mogu pomoći poboljšanju apsorpcije željeza iz prehrane. Vitamin C pomaže u pretvaranju željeza koje se slabo apsorbira, poput biljnih izvora željeza, u oblik koji se lakše apsorbira. Ovo je posebno korisno ljudima koji su na dijeti bez mesa, jer je meso glavni izvor željeza

U stvari, jednostavno konzumiranje 100 mg vitamina C može poboljšati apsorpciju željeza za 67%.

Kao rezultat, vitamin C može pomoći u smanjenju rizika od anemije kod ljudi sklonih nedostatku željeza.

U jednom istraživanju 65 djece s blagom anemijom nedostatka željeza dobivalo je dodatak vitamins C. Istraživači su otkrili da je sam dodatak pomogao u kontroli njihove anemije.

Ako imate nisku razinu željeza, konzumiranje hrane bogatije vitaminima C ili uzimanje dodatka vitamina C može vam pomoći poboljšati razinu željeza u krvi.

Štiti vaše pamćenje

Demencija je širok pojam koji se koristi za opisivanje simptoma lošeg pamćenja.

Pogađa preko 35 miliona ljudi širom svijeta i obično se javlja kod starijih odraslih osoba.

Studije sugeriraju da oksidativni stres i upale u blizini mozga, kralježnice i živaca (sveukupno poznate kao centralni živčani sustav) mogu povećati rizik od demencije.

• Vitamin C je snažan antioksidans. Niski nivoi ovog vitamina povezani su sa smanjenom sposobnošću razmišljanja i pamćenja.
• Nekoliko studija je pokazalo da ljudi sa demencijom mogu imati niži nivo vitamina C u krvi .
• Pokazalo se da visok unos vitamina C iz hrane ili dodataka ima zaštitni učinak na razmišljanje i pamćenje kako starite.

Suplementacija vitaminom C može pomoći kod nekih stanja poput demencije koja se može javiti ako ne unosite dovoljno vitamina C.

Nizak nivo vitamina C povezan je s povećanim rizikom od poremećaja pamćenja poput demencije, dok je dokazano da visoki unos vitamina C iz hrane i dodataka ima zaštitni učinak.

• Osigurava normalno funkcionisanje imunološkog sistema
• Doprinosi proizvodnji energije
• Doprinosi normalnom funkcionisanju nervnog sistema
• Smanjuje osjećaj umora i iscrpljenosti.

NAC N-ACETIL CISTEIN

Cistein je aminokiselina, osnovna sastavnica tjelesnih proteina. Kada se uzima kao suplement, unosi se u obliku N-acetil-L-cisteina (NAC) koji tijelo pretvara u cistein pa u glutation – snažni antioksidans. NAC pomaže spriječavanju nuspojava koje nastaju uzimanjem lijekova i izloženosti toksičnim hemikalijama i pomaže smanjiti sluz u tijelu (pomoć kod respiratornih bolesti).

NAC je acetilirani oblik aminokiseline cisteina, cistin i cistein su tijesno povezane i smatraju se jednom aminokiselinom, a NAC je znatno stabilniji oblik ovih aminokiselina. Pored važne uloge u sintezi proteina, NAC ima značajnu ulogu čineći sastavni dio aminokiseline glutation, najjačeg antioksidansa u našem tijelu, kojega ima svaka stanica, neophodnog za održavanje imunog sistema . Niska razina glutationa povezuje se sa brojnim bolestima, a posebno bolesti jetre, respiratornih infekcija i prehlada (manjak ovog oblika aminokiseline je najčešće uzrok početka Kroničnih Opstruktivnih Plućnih Bolesti)… kad umiremo, umiremo uvijek zbog izuzetno niske razine glutationa, kad jetra više nije u stanju da ga sintetizira.

Uzimanjem NAC-a kao dopune podiže se prirodna razina glutationa u tijelu posebno nakon bolesti i fizičkih napora.

• NAC pomaže kod bolesti dišnih organa kao što su (KOPB): emfizem , fibroza, hronični bronhitis, hronične bolesti pluća, kašalj, sinusitis, hronične upalne degenerativne bolesti, maligne bolesti, posebno rak pluća i rak pankreasa odnosno uvjek kada postoji prekomjerna sluz.
• NAC je važan u liječenju očnih bolesti jer podiže razine glutationa.
• Osobe oboljele od malignih bolesti bi ga svakako trebale uzimati uz ostale antioksidanse.
• NAC pruža zaštitu od toksičnog dijelovanja lijekova i hemikalija, npr. acetaminofena, ugljentetraklorida, etanola, ugljenmonoksida, citostatika , aerozagađenja…
• NAC Manjak ovog oblika aminokiseline je najčešće uzrok početka hroničnih plućnih bolesti
• NAC je snažan antioksidans
• NAC podiže snagu i izdržljivost organizma i smanjuje nivo homocisteina , aminokiseline čija visoka razina uzrokuje srčana oboljenja, moždane udare i karcinome.
• Smanjuje nivo lošeg LDL holesterola
• Dodaci NAC-a pridonose popravljanju krvnog tlaka (opuštaju krvne žile).
• Preporuka je da se uzima iza jela uz C vitamin koji Self Omninutrition Vitamin C Pro sadrži u idealnom omjeru.
• Zbog utjecaja na razgradnju biofilma, koristi se i kod infekcije Helycobacter pylori, kao i infekcija mokraćnog sustava.

VITAMIN D

Pravilna funkcija imunološkog sistema štiti nas od bakterijskih, virusnih i gljivičnih infekcija te malignih oboljenja. Nasuprot tome, u stanjima u kojim imunološki sistem djeluje jače nego što je potrebno, dolazi do alergijskih reakcija i autoimunih bolesti kao što su lupus, reumatoidni artritis, dijabetes, psorijaza i sl. U obrani i zaštiti imunološkog sustava, na prvom je mjestu prema reputaciji vitamin C, naročito u zimskim mjesecima. No, rijetko bi nam palo napamet procijeniti, ima li možda osoba koja pati od čestih infekcija – deficit vitamina D.

Jedna od odobrenih zdravstvenih tvrdnji za vitamin D je ona u kojoj se navodi da on pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Iako vitamin D uvijek vežemo uz zdravlje kostiju što i je njegova glavna zadaća budući da kalcitriol pomaže održavanju ravnoteže kalcija i fosfora u organizmu, posljednjih godina došlo je do novosti u razumijevanju njegovih zdravstvenih prednosti, pa se njegov deficit povezuje s razvojem autoimunih bolesti, infekcija, s kardiovaskularnim bolestima te karcinomom.

In vitro studije naglašavaju njegovo imunomodulacijsko i antikancerogeno djelovanje, te se smatra važnim imunomodulatronim hormonom. Funkcija vitamina D je, osim stimulacije imunološkog sisitema kada je on preslab, i ublažavanje aktivnosti imunoloških stanica kada taj sistem djeluje prejako.

Godine 1925. otkriveno je da se vitamin D može proizvoditi u koži pod uticajem ultraljubičastih zraka, pa se ne svrstava u skupinu esencijalnih hranjivih tvari. U bubrezima se transformira u aktivni kalcitriol oblik steroidnog hormona, bez obzira je li unesen u organizam putem hrane, ili je stvoren pod utjecajem ultraljubičastih zraka.

Iako dnevne potrebe organizma za vitaminom D nisu velike (10 µg), njegov je nedostatak čest. Ključni izvor tog vitamina u organizmu je posljedica izlaganja ultraljubičastim zrakama (UVB), pa  se nedostatak češće ispoljava upravo u zimskim mjesecima. Vrlo malo namirnica prirodno sadrže vitamin D. Masne ribe poput lososa, skuše ili srdele bogate su vitaminom D3. Žumnce, maslac i sir također su izvori vitamina D, no vrijednosti su mu dosta promjenjive. Upravo je zato vrlo teško podmiriti potrebe organizma za tim vitaminom iz prehrambenih izvora.

Dva glava prekursora vitamina D su D3 (kolekalciferol) i D2 (ergokalciferol). Vitamin D3 se formira kada je 7-dihidrokolesterol u koži izložen ultraljubičastim zrakama B. U toplinski ovisnom procesu provitamin D3 se odmah konvertuje u vitamin D. Kada uđu u jetru oba prekursora vitamina D – D3 koji proizlazi iz izloženosti suncu i D2 iz prehrane – pretvaraju se u 25-hidroksivitamin D [25 (OH) D] (kalcidiol). Glavni oblik vitamina D je 25 (OH) D (kalcidiol) i koristi se za određivanje njegovog statusa. Kako bi postao biološki aktivan, potreban je dodatni proces hidroksilacije u bubrezima da se formira 1,25-dihidroksi vitamin D [1,25 (OH) 2D] (kalcitriol). Znači, da bi se aktivirao, vitamin D koji dobivamo iz hrane, sunca ili putem dodataka prehrani, mora se dva puta hidrolizirati.

Mnogo je zanimljivih istraživanja uputilo na važnu ulogu vitamina D, točnije kalcitriola na imunitet. Ono što je prilično jasno jest da je važan za jačanje imunološkog sustava. Jedino je još sporno koliko je vitamina D potrebno da bi bilo dovoljno kalcitriola koji ima utjecaj na funkciju imunološkog sustava.

Gripa

Prehlada, gripa i ostala virusna oboljenja tijekom zimskih mjeseci mogu biti povezana sa smanjenom izloženošću UV zrakama i manjkom vitamina D u to doba godine. I to je povezano s regulacijom ekspresije antimikrobnih peptida od strane kalcitriola u borbi protiv patogenih mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica). Te aktivne tvari u doticaju s mikroorganizmom pojačano izlučuju epitelne stanice i makrofage te oštećuju njihovu lipoproteinsku membranu. Taj je mehanizam kod dostatne koncentracije vitamina D u serumu povezan i s boljom obranom organizma od virusa gripe, pa se zaključuje da je veća pojavnost gripe u zimskim mjesecima povezana i s nedostatnom sintezom vitamina D zbog slabije izloženosti suncu. To pokazuje i jedna od studija sa školskom djecom, u kojoj je suplementacija vitaminom D3 u zimskim mjesecima smanjila pojavnost gripe u usporedbi sa skupinom koja je dobivala placebo. Također, djeca koja boluju od astme imala su manje izražene napadaje.

Dokazana je i uloga vitamina D u sprječavanju bakterijskih vaginalnih infekcija. Povezana je sa sposobnošću tog vitamina da regulira proizvodnju i funkcioniranje antimikrobnih molekula koje potom pomažu imunološkom sustavu da se bori protiv nepoželjnih bakterija. Trudnice s niskom razinom vitamina D imaju veću vjerojatnost dobivanja bakterijske vaginoze.

Zbog navedenog, vitamin D ima važnu ulogu u aktiviranju imunološke obrane, a bez dovoljnog unosa stanice našeg imunološkog sustava, neće se moći boriti s ozbiljnim infekcijama.

Autoimune bolesti

Aktivni oblik vitamina D – kalcitriol – utječe na rast i diferencijaciju stanica važnih za imunitet. Zato je danas našao mjesto u liječenju autoimunih bolesti kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis i dijabetes. Naime, novija istraživanja upućuju na to da aktivni oblik kalcitriol utječe na beta stanice gušterače, te se kod deficita vitamina D javlja poremećaj izlučivanja inzulina. Istraživanja na životinjama pokazuju da u odsutnosti kalcitriola stanice imunološkog sustava imaju veću vjerovatnost da napadnu zdrave stanice u tijelu što je rizik za autoimunu bolest. Kalcitriol naime potiče proizvodnju antimikrobnog peptida koji sprječava imunološki sistem da napadne vlastito tijelo. Kalcitriol sudjeluje u aktivaciji T i B limfocita. Aktivacijom T stanica nastaju stanice koje prepoznaju i uništavaju patogene mikroorganizme. Uočena je povezanost između nedostatka vitamina D i pretjeranog umnožavanja aktivnih T stanica koje tada napadaju stanice tijela koje prepoznaju kao strane.

Maligna oboljenja

Kod malignih oboljenja, bolji ishod bolesti imali su pacijenti s većim koncentracijama vitamina D u krvi što se objašnjava ulogom vitamina D u regulaciji rasta stanica. U brojnim stanicama otkriven je receptor vitamina D. Ti receptori mogu biti aktivirani kalcitriolom i poticati pravilno funkcioniranje stanica, inhibirati proliferaciju, invazivnost i metastatski potencijal te poticati diferencijaciju – svojstvo koje nedostaje stanicama raka. Uočena je i inhibicija procesa stvaranja krvnih žila što onemogućava dotok hranjivih tvari tumorskoj masi.

Zanimljiv je podatak da su multipla skleroza i pojavnost malignih oboljenja učestaliji u zemljama s manje sunca što je znanstvenike uputilo na moguću povezanost nedostatka vitamina D i autoimunih odgovora, te nastanka raka.

Skupine rizične za deficit vitamina D3

Populacija visokog rizika za deficit vitamina D su starije osobe zbog smanjene količine 7-dihidrokolesterola u koži koji je prekursor za sintezu vitamina D pod utjecajem UVB zraka. Smanjena je i proizvodnja 1,25-dihidroksivitamina D u bubregu, ali i unos hrane općenito. Uočeno je, također, da žene koje izbjegavaju sunčanje, koje imaju učestale trudnoće, a prehrana im se velikim dijelom temelji na žitaricama, češće imaju deficit tog vitamina. Riziku su izloženi i oni koji zbog vjerskih razloga pokrivaju većinu kože te ljudi s tamnijom kožom. Pojedina patološka stanja kao što su Chronova bolest, cistična fibroza (CF), celijakija, kirurško uklanjanje dijela želuca ili crijeva povezana su s malapsorpcijom vitamina D, a time i njegovim nedostatkom. Npr. pacijenti koji pate od CF, ovisno o stupnju egzokrine insuficijencije, apsorbiraju oko 50% manje vitamina D nego što je normalno.

Umjeren boravak na suncu može dovesti do prevencije razvoja niza bolesti, no treba imati na umu da preinvazivano izlaganje UV zrakama neće rezultirati nastankom veće koncentracije vitamina D zbog mehanizma povratne sprege, čime se uz ostale popratne štetne utjecaje sunca na kožu sprječava nastanak njegovih previsokih koncentracija.

Interakcije

Savjetuje se prilikom uzimanja dodataka vitamina D voditi računa o njegovim interakcijama s lijekovima. Naime, vitamin D pojačava aktivnost lijekova za snižavanje želučane kiseline (antacida) koji sadrže magnezij, a smanjuje učinkovitost beta blokatora (kod srčanožilnih bolesti). S druge strane lijekovi protiv zgrušavanja krvi i diuretici smanjuju apsorpciju vitamina D. Uvijek treba voditi računa o uzimanju lijeka i vitamina D u razmaku od najmanje dva sata. Dugotrajno uzimanje laksativa kao i mnogi antiepileptici, također mogu prouzročiti deficit vitamina D.

Vitamin D3 je vitamin topiv u masti i proizvodi se ispod kože nakon izlaganja suncu. Također se nalazi u hrani poput lososa, skuše, sardine, jaja i mlijeka ali se može konzumirati u većim dozama putem dodataka ishrani.  Vitamin D3 ima mnogobrojne dobrobiti poput: pomaže stabilnoj apsorpciji i upotrebi kalcija i fosfora, održava stabilnu razinu kalcija, potpomaže održavanje rada mišića i kostiju te održanju jakog imunološkog sustava i staničnih dioba.

 

 

DODATAK

Studija objavljena na PubMed istražuje značaj N-acetil cistein amino kiseline i D3 vitamina, u liječenju rezistentnog opsesivno kompulsivnog poremećaja.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) invalidna je mentalna bolest za koju su farmakološke i psihosocijalne intervencije često neadekvatne. To ukazuje na potrebu za više ciljanih terapija. Nedavna predklinička i klinička ispitivanja implicirala su disfunkciju glutamatergičke neurotransmisije u patofiziologiji OKP. Štoviše, postoje studije koje sugeriraju da neuroimune abnormalnosti mogu igrati važnu ulogu u patogenezi OKP. N-acetil cistein (NAC) je siguran i lako dostupan agens koji će modificirati sinaptičko oslobađanje glutamata u potkortikalnim regijama mozga modulacijom antigera cistein-glutamata. Modulacija upalnih puteva takođe može igrati ulogu u koristima koje vide nakon lečenja NAC-om. Stoga se NAC može smatrati neuroprotektivnim agensom.

METODE:
Ovaj rad istražuje ulogu NAC-a u liječenju rezistentnog OKP stanja do prve farmakološke intervencije, pregledavajući kliničke studije objavljene u posljednjem desetljeću.

REZULTATI:
Raspravljat će se o mogućim mehanizmima koristi NAC-a za ovaj poremećaj, kao i o ulozi suplementacije vitamina D s obzirom na njegovo specifično svojstvo podsticanja stvaranja glutationa u mozgu.

ZAKLJUČAK:
Nutrivatski dodaci u otpornosti na liječenje OKP mogu biti važni ne samo za poboljšanje opsesivno-kompulzivne simptomatologije, već i iz psihološke perspektive, s obzirom na to da ga pacijenti bolje prihvataju u odnosu na farmakološki tretman.