Koliko su usko povezani kofein i simptomi anksioznosti, i koliko o tome znate?

Anksioznost je difuzan i jako čudan osjećaj tjeskobe, straha, nejasnog i skrivenog osjećaja unutar čovjeka koji izaziva strah od postojeće ili nepostojeće situacije. Anksiozni napad može doživjeti svako bez upozorenja, posebno kada se radi o zabrinjavajućim i neizvjesnim situacijama. Također se može javiti bez ikakvog konkretnog okidača, i postati veliki problem i smetnja pri normalnom funkcioniranju.

Dakle, anksioznost nije isto što i strah, i javlja se kod zamišljanja ili kod razmišljanja o tome kada će se napad ponovo desiti. Te se javlja kod preuveličavanja potencijalnih prijetnji koje djeluju paralizirajuće na anksioznu osobu.

Kada se javlja anksioznost?

Anksiozni poremećaj za uzrok obično ima psihološke čimbenike, a istraživanja su dokazala da postoji i genetski uticaj pojave ovog poremećaja. Ovom poremećaju doprinose sva emocionalna i traumatska iskustva, sve nelagode i stresne situacije koje čovjek doživi tokom života, i sve navedeno može biti okidač za neki od anksioznih poremećaja i paničnih napada.

Kada je riječ o fobičnom poremećaju, radi se o usmjerenoj anksioznosti na određenje vanjske objekte, živa bića ili situacije, pa tako osoba može osjećati strah i uznemirenost kada je u tunelu, u liftu, ili kada vidi pauka ili zmiju čak i na TV-u ili na fotografiji.

Neutorična anksioznost javlja se putem straha kada za osobu nema vidljive i konkretne opasnosti. Tada osoba ”predosjeća” loše situacije kroz opću zabrinutost i neopisivo jaku uznemirenost.

Anksioznost se odražava na tjelesne simptome koji mogu izazvati i veoma jake panične napade i iscrpiti organizam strahom i tjeskobom.

Anksioznost može da se manifestuje na razne načine, kao što je:

• Osećaj nervoze,
• osjećaj napetosti ili neobjašnjivog nemira,
• neopravdana panika,
• neopravdan strah,
• slabost i umor,
• nesanica i manjak koncentracije,
• problemi sa varenjem,
• Ubrzan rad srca i ubrzano disanje,
• Znojenje i drhtavica,
• itd.

Kako kofein utiče na anksioznost?

Kofein je najpoznatiji i omiljeni stimulans na cijelom svijetu i obično se najviše unosi putem omiljenog napitka, odnosno putem kafe.

Pored kafe, popularni načini za unos kofeina su i čaj, neki gazirani te energetski napici, putem crne čokolade i sl. Kofein je odličan boost i služi kao odlična podrška kod javljanja umora, kod manjka energije, te također može pomoći pri mrišavljenju. Uz svoje prednosti, kofein ima i svoje nedostatke koji mogu nositi neke opasnije rizike sa sobom. Stoga je vrlo važno pratiti unos kofeina i znati na koji način ga i pravilno koristiti.

Kofein stimuliše centralni nervi sistem, okrijepi nas i olakšava nam obavljanje svakodnevnih zadataka donoseći više energije i prisutnosti. Međutim, stručnjaci navode da pretjerana upotreba kofeina može da uzrokuje simptome anksioznosti, dovede do ubrzanog lupanja srca, ugrozi normalan krvni pritisak i sl.

Osećaj anksioznosti i kafa

Da li ste znali da ukoliko pijete previše kafe, svoj organizam možete izložiti mnoštvu nuspojava koje uključuju čak i anksiozne poremećaje i napade panike koji vam jako negativno mogu uticati na život?

Naime, stručnjaci navode kako kofein može izazvati ozbiljne simptome anksioznosti, te da može pogoršati simptome anksioznog poremećaja ukoliko ga već imate i borite se s tim.

Istraživanjem se dokazalo kako kofein djeluje na blokiranje receptora adenozina i povećava dopamin, noradrenalin i glutamat, što može povećati krvni pritisak i broj otkucaja srca. Manje doze kofeina, pravilno iskorištene mogu donijeti mnogobrojne koristi, dok s druge strane, veće i neoprezne količine kofeina mogu izazvati mnoge probleme kao što su i simptomi anksioznosti.

Šta se dešava pri prekomjernoj upotrebi kofeina?

Zanimljivo je da su simptomi anksioznosti veoma slični simptomima predoziranja kofeinom. Kada je riječ o simptomima pretjerane upotrebe kofeina, to može značiti vrtoglavicu, mučninu, nemir, ubrzan rad srca, nesanicu, dehidrataciju itd. Sve navedeno, uz tipičan osjećaj straha, pretjerane brige, i uz znojenje jesu i simptomi anksioznosti.

Zaključak jeste da prekomjerna upotreba kofeina može izazvati simptome anksioznog poremećaja.

A osoba koja već ima anksiozni poremećaj može biti ugrožena povećanjem simptoma anksioznosti usljed upotrebe manje ili veće doze kofeina.

Koje su dobre strane kofeina, osobitno kada se radi o treningu?

Često se dešava da nam nedostaje energije, posebno kada se radi o odlasku na trening nakon iscrpog dana punog obaveza. Tada obično posežemo za kafom ili nekim od energetskih napitaka kako bismo dobili već dobro poznati stimulirajući učinak na organizam. Uzimanjem kofeina osjećat ćemo se budnim, povećat će nam se koncentracija i osjećat ćemo se spremnijim za sve sportske napore.

Kofein je jedna od najtraženijih tvari na svijetu kada se traži rješenje koje bi poboljšalo aktivnost kod sportista. Povezuje se s pojačanom izdržljivošću, a nauka je dokazala da kofein u idealnim mjerama daje snagu i pridonosi mnogo čemu kada je tijelo čovjeka u pitanju. Stoga je kofein u sportu odlična pomoć pri bržem trčanju, boljoj preciznosti, i boljoj pronicljivosti.

Do sljedećeg čitanja.

Fitnessmarket.ba